Vernaudon_Te tamaiti pua puu no nurabera.pdf
- Texte
-
TE TAMAITI TUA PUU
Salai
aa.
Neia i te Noneiraa
1910
Porotetani
£EKE
X
Te ho'iraa i te fare
•
te metua.
o
i.-
ei Nurabera tatou, te hoê la oire no E-
■'J!)
'Jb
i'emani, i te anotau toetoè ra. E raverahi te'mau fare nehenehe i roto i taua
*Ê).
oire ra, e te hoê aorai tahito roa. I roto
i te hoê pihano taua aorai ra, te ohipanei
te hoê.vahine api, o Elita to'na io'a, Te tahe nei to'
naroimata. 'rpmana'O nei oia i tq'na metua vahine
o (ei fiihia'mai e te
polie... e i to'na tua'ane ia Ulerilci, o tei reva a'enei i te tama'i,' p inaha ua i}ope
a'enei e 2 matahiti 'mai to'na taa'ê raa i te utuafare.
Faai'oo aeraoia i te
oia
na
e
e
iri.li
râaro,
Leiaha
e
inaha'
na
oe e
mai te fpnua
ô
e
patoto i te op'ani, haere atura
faeh'au teie
m ai va
te faehau
hitimauê noà,
e
tia nei i
: «
e
o vau
mua
i to'
to'u tiiaane iti
teie o ÙJerika
mai.au [
Tgihea marna iti|,— lia
taqto oia i to'na taoto hopea !,.— Auê. ! aita'tuim mâroa
uai farerei faahou i raro iiei.
—
Oto
aera
raua
too~
piti atoa.-^- Uierika e ! atira te tai; te haere mai nei
te metua t. arau'e oia e a'o mai ai ia tâua. E parau
rnau
ta
Elita,
i roto i te
ua
faaô mai te metua
t. i taua taime ra
piha. E raatira hanere oia
no te pupu faehau tei tiai i taua aorai ra. Pariu
aera i ta'na tamaiti,
pii hua'tura
te reo
i
eaha
:
O
«
oe
anei, e Ulerika e !
nei, o oe o tei
to oe tere i ô
Faarue i to metua tane,
'
a
ati
atu
ai i te feia
lïaireti^oia ho i te haaporotetâni, i te patoiraa i
haapaoraa pope r.oma i mauhia
paoraa
te
)e tooe
o_e
ipecua'toa ra. Ahaere
ê to'u iaoe, e ere au to
mau
oe. e mata
metua.
ti no'u;
e
te reo riri
e
er.eatoa oe i te tamai¬
taata
maamnaoe » e ma
u'ana,
ua parau te me¬
A haere i vaho, e mata ê to'u ia oe ! »
Ua liaafaïata rii maira Elita ipihai iho i to'na me¬
tua ia'na
:
«
'
tua
tane, taparu aera...,
A haere oe l eaha taoe
e tiai na ?, ua na reira faaà
i
i
r
* i
hou te metua i ta'na tamaiti ra.
Na ô atura te tamaiti nei mai te reo marû ; « ua
«
.
tapae noa vau i ô nei e a.roha ia orua ta'u metpa v.
(Hitimauê rii te metua t, i taua parau ra); e teie pei
te haere nei au,
eita r.â
vau e
faarue
pire, maori râ ia hope to'u tere,
vave
e. vea
hoi
i teie nei
au,
qo te
ittaU
ailo
va no
no
Iesii
lo ratou
tëi tamata i te faatia i nia i te
o
Fatu., I
o
nei orna, eita
farerei faaliou.
Uahi'o te fuau tane i
te
rê¬
paha tatou è
rima ta te taniai.ll i faato-
ia'n-aj haru alura,« No.to'u here i to metua, v..i
polie a'enep teie ta'u 'paraît..iti ia pe,, a rave liaapeepee i ta ne ohipa, a hopoig te raau parau i tuuhia
ro
triai
i
to oe
rima
na
ttiau parau ra
aore au e
—
ui at.u ia
oe
i
taua
ho'i faahou atupi i të feia o tei
tdno mai ia oe ra.
Haapeepee ! » Oti aera taua pa¬
rau ra, ua urne te metua i te taniaiti i
pillai iho i te
hoê haamaramarama lia ô aera : « lia fa ta
ta te Emépera i le tae mai i g nei, e haavi i te màii Porotetaiii
no teie nei oire; ei feira ratoii e
faàtaa'tu ai i to ra'
1
I
tou mana'o; ta tapea ra ratou i to ratou taaroo
poroletani e ati to ratou.»
—
a
'
'
A
Mauruiiru
«
'
.
'
U
;
ladi paetua.
i te parau ta oe e f'aaite
i te liaapao i to'u nei tere ! »
« Na reira e ta'u
tamàiti; e faaite râ vau ia oe e ati
rklii tole raau pipi a Lutero ma e no Talavina ananahi, e inaba e pipi aloaoe no Lutero i teie nei amai nei:
c
haapeepee
liotau, eita anei
Pope Iioma ?
«
e
au
lia ia
E ta'u metua here
valii
ra.»
oe
ia ho'i
faahou i te Etaretia
»
e
! eita roa'tu
e
tia ia'u taua
4
Atira !
haapao i to oe mana'o.» Na ô aërà
: «
uapoiâ paha to tuaane, a
tuu oe i te tahi maa maa i mua ia'na, a haere atu a
oia. »Uaoti taua parau ra, ua faarue te metua ia
«
a
te ruau t. i te tamahine
ïâua.
Pita
Orohe,
o teio'aïano te ruait taiie. E pope
hui tupuna maitfa, e (aata haapao i te pa1
rau no te pope; area rà ta'na vahiné i
polie a'eiiei,
ua au roa to'na mana'o i te Porotetani e no reira
oia mai
te
paha i faarue atu ai te tamaiti Ulerika i te haapao
raa pope, ati atu ai i te Porotetani !
Ua tamaamaitai o Ulerika, e, i te paiaraa; ua tia
i nia aroha'tura i to'na
tuaane
ma te parau atu ia'na
«_e yca vau no te Raatira Rahi o te nuu porotetani,
e te afai nei au i ta'na mau leta i te
Apooraa fcia
:
1
^ maria
Nurabera. la oti io'it
110
haere mai â i ô nei
e
aroha-ia
tore
oe.
tamata vau i te
e
la
orana
!
I te taime i haere atu ai Ulerika i rapae au i te upùta rahi no te aorai, te tiai maira loo 4 fae-hau i ta-
£
ua
lia
uputa ra; itè oioi attira Ulerika i te hoê o taua
faehau ra, maoïi râ Atopa Eniru; hoêâ uitoraua,
hoê â valii i
tia i
topa, e,
^
^
haapiihia'i
tahi i
te
au
te
e pope mana'o
Ua fàarue oioi
e
etaeta roa.
atura o
fia) >a'tura i te fare
tetani,
raua i le apî raa, aita râ rae taata hamani ino roa o A-
tahi,
no te
Ulerika i taua aorai ra, ta¬
lioê
o tona niau
hoa poro-
taata hamani tiaa, maori râ 0 Hani Tare,
^ Ua haïr roa te porotetàni i Nurabera i
taua anotau
râ 0 te-Emepera tatorita Tehare Y,..ia ratou, i opua'i oia i le haere mai e haavî
ra; no te mayxuuru ore
ia
.
ratou.
Ua tae
te fare
^
no
0
Ulerika i te valii i titauhia
Hani
tomo nei i roto.
Tare, te taviri nei oia i
6 ana,
oia hoi.
te ponao e te
6
PEHK II
Te fare no Hani Tare.
.
(M
$)
ua baamata te parapa:
Vau, ua tia te tahi pat; i nia : e feo mu to te Apoo¬
raa. Ua papu to le tahi pae mana'o : e faatiaoioi noa
i te liinaaro no Iokne Feriti; te ua ô maira e tahi
pae ; eiaha na ê rit ! e feruri maitai i te mana'o ! >;
Te na reira noa l'a raton, te feruri ra; te paraparau
ra, te maniçima ra. — t ta.ua taime ra (i taua pô ra) e
nei
faarue oioi
huru atea taua hatehaafatata maira... roohia ihora
Apooraa i te mata'u, faarue atura i le vahi i pu-
haruru rahi tei itea i vaho. e mea
ruru
to te
ra, areap'a
23
*
tuputu ai raton, horo
fare,..
atura te taata
taata i to'na
ito'nafare,
te
Taua haruru rahi i itea
maira, o te pupu faehau
matamua ïa no le nuu o te
Emepera Tehare V. E te
raatira i nia iho ia ratou, o te
taatamana ra o Arebi,
e
taata
taehaeroa;
rotetani, o to'païa
te harnani inoi te feiafaaroo
pooaoaraa !
FEHE YH
Ulerika i faaarahia.
(J^)
to Ulerika
fare
O)
($)
($)
rahi
110
faehau
no
araraa i te
poipoi i roto i te
Hani Tare, ua haere oia i roto i
te
pihatamaaraa : e matarumaruma to'
na; ua i te hoi oia e, eitato Nurabera e
tauluru faahou i to'na fâ'tu, te Raatira
te.nuu porotetani, inaha ua tomo mai
te rnau
no
te emepera
to taua oire
taa'toa
i roto i
te oire
e
ua
roohia
i te mata'u; ua oti ta'na ohU
pa i Nurabera i teie nei.— « E Ulerika e !
eaha to
oe mana'o i teie
nei, inaha ua papu to oe ite i tei tupu inapô ?» — Na ô atura Ulerika ia Hani Tare ;
ra
Teie to'u mana'o
; e reva
vau
auanei,
e
ho'i
au
i to'u
fatu rd.
E ho'a, a faailoito ? e ara, iriaha ua mo'rio
liai uputa, e faehau ana'e no te Arii leieu
e tiai nei i te Oire. — Aitst e
peapea; ua mâtau rost
vau i te patu ofai e faaati i te oire nei, e te mau va¬
hia te
in
—
mau
parari
tauapatu ra, aita ïa i moe ia'u. — EiaUlerika e ! e haere à vau i roto i te oi¬
re e hi'o atu i te huru, eita ïa e maoro e hd'i mai au
e faaite atu ia
oe, a faaea rii rïa.»— Haere atura Hani Tare i rapàe, I taua taime ra, ua haafatata te tamabine no Hani Tare, o Maria, i pihai iho' ia Uleri¬
ka, tè o'to ra oia, na ô atura ia Ulerika: e'Ulerika, ei varua ite ta te Atua e
horoa mai ia oe ra, eialià de e haamarirau faahou.»
« E haere âvau i te aorai ë farerei i
to'u tuane iti
ia Ëlita, a reva roa'tu ai.» — Na ô maira te tamaiti
roa
—
tuapuu
; «
Eiaha/ eiaha
roa
! ia
nounou oe
i to
oe o-
24
ra,
eiaha
oe
ehaere faahou i te aorai,
gnemi !»
h
....
;;
'
" "
ua
î i te faehau
0
; '
"
i.
PENE
taua
Te hae
no
mahg.ua
ra
YÏÏI
Atopa Eniru.
i te taime avatea, te tamaa
(0)
(0)
(0)
ra Arebi (fe raatira rahi no le nuu o le arii) ï
roto'ite hoê pi ha-no le abrai; uà paia oia c
to'n'arà m au hoa, i faaroohia'.i te patotoraa i
@ te opani. lia malîili te opani; uâ -tomb mai
Atopa Eniru i roto i te pilta (o te eue mi* nui t'ê'ie no
Ulerika e no to'ha metua Pila Orohe'). Na ô'àïurà
Arebi ia'na
: «
eaha to
oe
tere ?
»
Teie to'u tere, maori rà te faaite alu ia oe na e, ua
putuputu inapô te A'poocaa no (e fela mana no Nue teie ta ral'qu parau e ferqri ; te lonoraa'tp
i te hoê nuu iti ia loane Feriti (teraatira note Pororabera;
tetani) ei tauturu atu ia'na i te patoi i to talsu bÀuii |
Na ô aera Arebi ; « ua i te au i te .reira; eahà f e
ère anei te vai atoa ra i rotq i te Apooraa te lioâ
—
ipau vea no
loane Feriti ?—■ E
yea
Foi, hoê a'e,
e
i'a^ta apî e te toitoi, o UlenHa te tamaiti a Pita Oro-
&
he,
Plta Ot'ohe !
i f'aatiahiaei liai
0 ers atist
rlq tôierlei
ofa 1 te raatlra hanere
aofai. f — Oia iho hoi, —«
Nà ô aërâ /\reb,i ma te reo pliai i A haere oe; e iâ
taàara maité hia té mau faehaii atda e liai i, te oiré
nei, eiahaToa'tii'te hoê taata iaitiaerë i rapàe i teie
tau mahanâ; a irai i teie nei taata ià Uleriltanëi, a o-
pani
iairta i
roto i te fare tapestràaj é
mat te pëu ë, ua
a'enei i rapae, auau ia'na e faaiië'i ; niai; iâ orë
ridaoia'ia>tae faahou i to'rta fatu ra.— Pahono niàira
dra
ophi, oia hoi Atopa Eniru : « ena reira vaii
i parau maira:»— Haere atura Atopa Eni¬
ru i vaho;' e oaoa rahi to'na, uaiteoiae, te manuiara
ia'na mau opuaraaiinoj e, uafatata palia te mahana
teië nei
ftiai i'a
oe
6 riro atu
ai ia'na te toroa Raàtira hàriere 110 Pità
Orohe.
PKNK IX
i}
',-l
To Ulerika haruraahia.
' !':
0
'
aere
m
m
§
jâ
é
s
'
■
!
!
Atopa Enîrm e ia taë atu oiâ
te mëhpra ho te aorai, tarapë
oiai té hoê faehau. Na ô aera A-
aturà
iniai
maira
topa Eniru i taua faehau- ra : « A ha,eafç
liaapeepee oe e faaite i te mau tiai upu-
oire e, te
ta
rahi
ka
no
te
faauehia nei ratou
arii ) i te
nuu
ara
e
Arebi (te raatira
maite i te taata ia'Uleri-
vea tonohia e te Porotetani) e ia iteataua taa¬
aharû ia'na afai atu ai ia'na i te fare auri. »
Reva'tura te faehau e faaite i taua parau ra i te mau
tiaiatoara. E taimehurumaoro.uaho'i maitefaehau;
(te
ta ra,
—
E ta'u Raatira
Ua farerei
—
e
faaite atu ia
oire
■—
au
oe :
!
ua
mau
oti to'u tare.
tiai atoa ?
ia ratou atoa, e teie te parau ta'u
tei roto â te taata o Ulerika i të
nei, aita oia i tae i rapae.
Mauruuru
Haere atura
hi'o
i te
oe
Ua farerei
e
i
: a
haere
oe.
Atopa Eniru i te 11 aa m a raina rama,
vaho;
hia te fenua e te mau
ua huru ahiahi, ua
mure te mahana. Feruri aera Atopa Eniru i te pa¬
rau no Arebi, o tei parau mai ia'na e, « faaitoito i te
imi i te taata ra ia Ulerika, e ia itea ihora a haru. »
Inaha te vaiûoâ nei a taata i roto i le-oire, aitarâ oia
i harua !
I taua taime ra, ua faaroohiate patoto i
te uputa, tomo maira te hoê faeham Na o atura te
faehau : « e ta'u raatira e ! te faaite aîu p.ei..yu iaoe
na e,. e taata tera'e e haere mai i te aorai nei, eiaha
mai te mea e, na nia mai oia i te purumu rahi i te
aera
raau e
te
mau
—
uavauvau roa
fare i te
hiona,
27
haere, ai ta;
nei râ oîa iia ùta 1 te aûtap lia
puaaniho, e e'a ofafai roa, e riro
paha e, o taua taata nei teiparauhia e, e harû ! »
Ua rave o Atopa Enifu i te hoê tau faehau i pihai
iho ia'na5 haere atufa i rapae.— O Ulerika mauteie
•e pauma nei i te aorai no toJna h'inaaro rahi i te arote pauma
nia i te hoê e'a iti
hà faahou i to'na tuahine iti herehia ra. Parau noa'i
Hani Tare ia Via; eiaha e haere faahou i te aorai; pa¬
rau noa'i Orelano ia'na i taua parau nei â, aità Ule¬
rika i faaroo, e irialla ua haere mai oia, e te pauma
nei oia
na
ho te
mea
ofafai
nia i te hoê e'a
taro orehia
e
te taata;
Ùa
teie nei aorai
i to'na vai tamarii
e
te
paia, e ë'a ffla-
mâtau râ oià i te reifa e'a
o
te vahi ïa i
parahihia
e a-
inaha te haere mai
nei dût::, naroto noa oia i te hoê vahi parari no te
âua i te tomo i roto; tei roto oia; te haaati nei të poiri ia'na, te tamat i nei oia i të haere i te vahi i para¬
11a
hihia
ria
e
raa
ra;
e
të metua. Haru màirâte hoê rima
tâpono i taua taime fa,
pliai i to*
te hoê rëo i te haruru
te tamaiti a Pita Orohe, o
e
faa mai ; e
Ua feruri o
ei to
oe
Arebi i to'na mana'o
ô aera : atira,
pâpai au i te hoé
e ua pâpai Arebi i
na
rima teie nei taviri vai ai, è
faaite i te Raatira hanere;
horoa'tura ia Atopa Eniru. Te haere
atura tâua taata ra i rapae, e tâata ap'î tèi torrio mai
iroto'iie pi lia no Areb'i, oia hoi te pope ra o Aneparau
tauaparau ra,
tonio'. Na ô aera te pope : « e ere anei ua tii mai oe
iâ'u e te Raatira e.! — E ua tii atuvau ia oe ia
tauturu mai â oe ia'u; ahiri, a feruri maitai tâua i
te parau no Ulerika i tapeahianei; a tamata pai oe i
te faafariu i to'na mana'o, ià faarue oia i to'na haapaoraa
porotetarii; è, erave au ia'na ei raatira i ro-
41
ia'nài
to i to nuu rio te emepera, e, e faatura'tu vau
Ë Arebi e ! .eiaha oe c vare, eita taua tamaiti ra e
faarue i ta'-na haapaoraa.ua i te au; e taata etaeta roa.
—Eaha^eita âneî oia e vîiaoe, e i taoe na mauravea.
—
■—
Eita !
-
•
,
,,
aâra-Arèbi : .e nahea.? e tamata aiiei tâua i
te tiiù fàahdu i to'na tino i niai te taviriraa, a haamauiui faahou ai ia'na*
j;a parait le pope : Ua tamata pinepine tâua i taua
fnau ravea rii ra, e inaha e mea faufaa ore, e ia tattlata faahou, e riro oia i te pohe roa no te mea ua
.
—
Na
o
,
teie nei.
hurii paruparu roa oia i
Ua haarumaruma Arebi
.
i to'na mata, ua tia i nia,
pihae huru maoro, ua
pii to'na réo : «A haere faahou oe e farerei ia'na, a
taparu oe ia'na a paràu oe ia'nâ e, e noaa ia'na te
toroa rahi, e te tura e te tao'a ia faarue oià i ta'na
haapaoraa... e ia ore oia ia farii mai, ananahi atu oia
e pohe ai i te hora 8 i te poipof. ..
,
—Eahato'na hurupohetaoe i rfianà'o,e te raatiraef
■—Ei polie hurutaaêe te riarja maitai; eiaha, tâua
e tarî ia'na, eiaha'toa e taparahi i te 'o'e, e ere anei te vai nei â i rolo i teie nei aorai te hoô peu tahito roa i pauauhia e « to paretenia auri. >>
ua
ori liaere
noa
naroto i te
Ua hitimaue te pope
Anetonio i tô>nâ 'fàarooïâ'â i
42
» o te hoê ïa
to'na rahi i te tino
taata nei,mai nia mai i te upoo e i raro roa, ua îo
roto i te tara auri o'e o'e maitai; o mua o taua afala
ra e opani vahi piti
ïa, f'aaî atoa hja i te tara
auri; te tuuhia'tura te taata hara i roto i taua afata
ra, te opanihia ra te opani i nia ia'na, e ite taime
hoê te patiahia ra to'na tino taa'toa i taua mau tara
auri o'e o'e ra. Auê pohe riaria e ! No reira i hiti-
te reira parau, Teie nei «
afata auri, o tei au to'na
paretenia auri
huru,
mauê ai te pope Anetonio,
otohe nei oe ? eita oe e tae
e
Na o aéra Arebi : Eaha te
i mua i te aro o taua tamaiti ra, a faaite atu ai i te parau ?
Pa'nono maira te pope : « e haere au, mai iaoe iparau
mai
na
!
»
PKNK
XXV
Te pope ra Anetonio.
iti e ? ua na reira Ulerika
i te ui, i to'na faaroo raa i te avae taata
i te haerea mai i roto i te fare tapearaa.
anei papa
oe
W
©
ti
— E, o vau
faito
—
ore
ïa.
Ahiri,
teie Ulerika here e ! Ua
anei oe i teie poipoi ?
hoi,area râ to'u nei paruparu e mea
huru rii maitai
—E maitai rii
Mai te taata pohe roa te huru.
a amu, e maa
teie;
amu
maitai ia etaeta
43
faahoutooe tino,
—Ua
amu
e
ia itoito to
Ulerika
varua
e ua noaa
!
ia'na te hoê
maa
ito
ito apî, parau aera i to'na metua : E papa iti e ! inaha te mau nei oe i te" taviri no teie nei fare auri, ci¬
ta anei e tia ia oe ia tuu atu ia'u i rapae ! e ia tae atu
vau
i rapae, e
imi
au
E ta'u tamaiti here
i tau iho mau
! Eiaha
rav-ea e
ora'i !
taparu mai ia'u,
rahi noa'tu ai to'u hinaaro ia ora oe, e ia ko'i oe i te
vahi no reira mai, eita roa'tue tia ia'u ia haavare i
te Arii o tei faatoi'oa ia'U, e o tei faariro ia'u ei tiai i
teie nei fare tapearoaj e no reira e Ulerika herehia
e ! eiaha e taparu faahou mai ia'u.,. ë oto rahi roa
to'u ia oe, aita râ ë ravea. Eaaitoito ! d peneia'e na
te Atuaiho e faaoraiaoe; aroha^tura te Metua i ta'na
tamaiti, haere atura.
I te pae
e
oe e
te fare auri, ua farerei te Raatira
EnRu, na ô atura ! « eaha to oe hiParaît maifa Atopa : « O te taviri
tapearaa tahi d hinaaro ileint Ua hdroa
opani
no
hanere ia Atopa
ttaâfo ia'u nei
iio teid rtei
te
RaâtRa hanere i
te
taviri, lïo'i atura i to'na fare
rrfa te aau oto i ta'na tamaiti ia Ulerika...
I te ahiahi
hoê
e
o taua màhâria râ, ua haere faàhoU te
farerei ia Uler'ika i roto i te fare auri, maori râ
pope ra o Anetonio; i to te pope tomofaa i roto
to'na piha haumli e'te to'etoè, ua tia te tamaiti nei
te
i
i
44
i te parau atu ia'na ; « a taoto
roa'tu o Ulerika i parahi faahou, mai te mea'e, ua ile oia e, ua fatata te taime aroraa; area râ ua ineineroa oia no taua taime aroraa
ra, mai te revaraa o to'na metua t. i te poipoi, aita
roa'tu oi'a i'tuutuu i te pure, e teié nei te* ile ra oia i
to'na Falu i te parahiraài pihai iho ia'na. Ua parahi
te pope Anetoriio i niai te hoê parahiraa ofai, na ô
atura ia Ulerika : « e ta'u tamaiti e, eiaha oë e fiu;
e terè iho à to'u, maori râ te faaho'iia oe i roto i te
nia;
ua tamata te pope
i raro, a parahi». Aita
rima
no
te'Etaretia
Ëaha ?
mau
hoê roà
ra.»
nei anei te taime e
faaliou ai outou i to'u nei. mau melo 7
■—
te fatata
—Aita 'ta, e tere
haamauiui
faaora to'u; e faaho'i ia oe i ' nia i
te e'a mau.
•—Te e'a
'tu
vau e
—
mau no
te etaretia pope roma
! ! eita roa
ho'i faahou i nia iho i taua e|a ra.
Eeruri maitai;
e
arii maitai
'
'
'
roa to
'
,
•
,
.
•
tatou,
ua tia
'
i '
j
•
ia'na ia faaora ia oe i teie nei tapea raa, e, e faatoroa oia iaoei te toroa.raatira i roto i to'na nuu, e,
roa
e
faatura'tu hoi oia ia
rahi
na oe...
paoraa
teie te hoo
ehopoi hoi i te tao'a
faarue noa oe i te.haa-
oe, e,
:
a
porotetani taoe e haapao noa nei, lirara.»
Ulerika e; e noaa mau mai ia'na
Te ite papu ra o
45
majtai atoai te taime hoô, oia hoi i te taiparau ai oia e, « E, te ho'i atù nei au i te Etaretia roma ! » Area râ i taua hora ra, tei mua mau i
fb'na mata te parau no Simona Petero o tei huna i
to'na ra Fatu, faateitei aera tjlerika i to'na reo i te
tau a mau
me e
^
na
ô
raa e :
«
nei faaroo; e
E te pope e ! eita vau e faarue i toJu
rae'a tia ia'u te pohe, eita râ e tia ia'u
ia huna i to'u Fatu !
—
»
ô maira ; « e teie nei
etaeta, a faaroo mai na i te parau no A-
roa aera
te pope, na
tamaili
aau
rebi;
faaue mai oia ia'u i te farerei
ua
te parau e ; ;
nia
^
Riri
ia
ai tefa ai te oe ia'nà e, e
poipôi.
—
ua
Oia
ite
nei
—
mau e
au: .ua
ore
faah'ou ia oe,
oiaia fo.fii mai i taoe parau,
polie- oia ananahi atu i te hora 8
te pope e
faaite anei
pohe ?
E, u'a faaite
: e
o
! te fatata nei te pohe ia'u,
Arëbiiaoe i te huru o to'u
oparii hia
oe
i roto i te
: «
Pa-*
rotemia auri.»
Hitimauê aera o UleiiiJça ; le Paretenia au ri.! Auê
pohe riariae ! Haamairi aturate tamaiti nei ia'na iho
j te pae avae no te pope : « e te pope e ! a haamaui-
^
ui fan hou ôutou ia'*u, taviri âoulouito'u nei mau mé¬
taviriraa, a pupuhi mai outou ia'u.. eialià
râte Paretenia auri.. eiaha vau ia inu i te reira a'ua !
lo i niai te
46
—
Na ô maira te pope, a
Pana
haapaoraa
Ua taoto
talarahapa,
a
faartte i tej
e, e ora oe !
roa o
Ulerika i
raro..i
aita to'na vaha i
faahou, haere ê atura te pope.
1 taua pô taa'toa ra, ua
pure o Ulerika... ua ite hoi
oia e, te tamata ra te
diaporo i te haaparuparu i to'
na faaroo; na ô maira te hoè reo i
roto i to'na aau :
« O te
Atua, to matou haapuraa e to matou etaeta, e
tauturu fatata ta roohia e te ati
fa, e ûfe ai matou e
mata'u ai. Sal. 46. 1.
parau
Ua pii hua te
reo no
Ulerika
; « e ore
mata'u ai. Haii aera to'na
aau, ila pee te
tei
pihai iho
ai matou
ô
horuhoru;
te Atua ia'nas te faaitoito ra, to haama*
hanahana ra i to'na taata maiti hia.
PENH
XV
Te imi nei Orelano i
e
noa l'a të tamaiti tua
p'iiu, Orete farë o to'nrt tnètila v.j i te hoé
inaharla
ei
reira'toa
pohe
roa o
favéa.
faaea
iaitci i
^
^
ta*na
ua
haere mai te hoé raatira
no
te nuii o te Arii i to ratoii fare, e fmraii
rahi ta fStou i faatiatia itaiia taime ra,
to
Orelano faaroo
Ulerika,
e* e
r'aa e,
ia poipoi a'e e
opani hia oia i roto i te
47
«
Paretenia auri
reteaia auri
na mau
»
».
ra,
Tefaanehenehehia
te horoihia ra, te
ra
taua
faao'i hia
«
Pa-
ra
to'
tara.
roa temana'o no te tamaiti tuapuu
e,hoê mahana toe epohe roa'tu ai to'
hoa here, e 110 reira ua haereoia i rolo i to'na iho
Uapeapea rahi
i to'naiteraa
na
piha, uatâmauoiai te opani.,. taio aera i te tahi pene parau, pure îhora... i to'na tiaraa i nia, ua taa
to'na mana'o. Ua liuri i nia i to 'na tapono i te hoô
paraitete mahanahana, haere atura. i vaho.
E
maa
taime huru
maoro
i te haereraa,
ua
pato-
to oia i te
uputa fare no Hani Tare ( te rohipehe porotetani ). Ua iriti te tavini vahiné ia'na, parau atu¬
ra Orela.no : « Mai te mea e, tei te fare o Maria,
a
tii
haapeepeeoe ia'na,
e tere
ô maira te tavini vahiné
Eia.ha, ei i ô neiau,
a
ili to'u ia'na
« a
ra. » Na
haere mai i roto...» —
tii haapeepee ia Maria !
Maria i te pae opani, na ô atura
Orelano : « E Maria e ! mai te mahana mai à i taa é
ai Ulerika ia outou, tei roto oia i te fare auri.»
Auô Ulerika e !
•
I te taeraamai
o
—
—
e
Tei-roto oia i te fare auri, e ananahi i te liora
polie
—
E
oia !
polie roa oia !
roa
8,
43
Ë,
—
r
e
polie hoi,
iamata nei
au,
ua
oli
vau
o
faaora iaJna.
Na ô atura Maria
anei ta
Vea
E,
—
,
e
:
«
roa (6 parau ; area râ te
teie nei tamaiti tuâpuu, i le
Eaha oia eora'i ia
oe:
E
raà
?
oe
tauturu mai râ
ravea ;
oe
ia'u
e
Mariar
!
e
—
Ua tia roa, eaha ia'u
ohipa
e rave
i to
oe
ma-
na'o ?
•
-—
Hau,
te
Teie,
e
_
■!
■
haëre oeefareréii tp liai no te Fare
ruau-iti tena, e felii lioi n0oje,.tei to'na rima
fflau
a
taviri no.te, hoê
a'e i te Fai-e
Hau,
e
piha ofai i patuhia i.
ia ô (e taata. i
roto
i taua
E parau màu, ua
faaroo
raro
piha
ite atoa oia i te hoê purumû (ahito roa, o te
na raro îloa i te
pire taa'toa i te haere, e tae noa'tu i
te hoôoire ili, huru
atea, ei reira e hope ai taua pupa e
rumu moe ra
!
■Na ô àera.Maria
:«
vau
i te parau ote reira e'a moe
roa, i raroa'c i te fenua:
ia orc râ iatia i te ruau ili i te horoa mai i
te taviri
nahea
—
ra
vàu?
Tamatapai !
'.. — Te na reira
nei,
'tura te ohipa toe ?
e
ia
noaà mai ia'u te taviri eaha
49
—E Maria e ! a faaitoitq e ohipa raveatâ teie e toe
nei, aita pâ e ravea i te tun i taua ohipa ra i te tahi
ê. 0 tâua ana'e teie e ite i te parau nei; e ta hinaaro
raau tâuâ e, ia ora Dlerika, i teie nei
pô tâua e faaora/ tu
ai ia'na !
Ahiri
mai na.
haapapu hua i te hora
e haere ai Ulerika i rapae au i te fare auri, ei te ho¬
ra 9 paha, e aore i te tuiraa
pô, peneia'e i te aahiata, teie taoe tufaa ohipa e Maria ë ! e tiai oe ia'na i
pïhai iho i te Fare Hau, a horoa'tu ai ia'na, ia tae
mai' oia, i te tav'iri no te purumu moe i rare â'é i te
fenua ra, Ahiri na të m au uputa oire oia i te haere,
fl,ita Ja e ravea, e Jharuhia oja e te mau tiai. Aita'tu e
—
Eita
ravea e
—
ra
e
—
a
parau
nehenehe ia'u i te
ora'i oia.
Eaha ?
o vau
ana'ete tiai ia'na i taua
pô taa'toa
?
—
O
oe
ana'e, eita roa'tu
e
tia ia tiaturi i te tahi
taata ô atu.— Ua faaea rii raua, ua ore te
paraparau.
Na ô maira o Maria ; « Atira, e haere au, e,
e tiai au ia'na i teie
pô taa'toa», Area râ te huru peapea ra to.'na aau, taua faaea raa nona ra i te pô i te
vahi moemoe, ua riro ïa ei vahi teiaha no to'na mana'o, aita râ e ravea. mai ia Orelano i parau maira,
Àroha'tura ûreiano ia'na, haere atura,
£9
—
tua,
I to Maria ho'i
lia
ô atura oia
ia haere au i teie
i te Fare Hau ?
—
:
raa
i roto i te
piha
o
to'na
me-
iti e, e tia anei ia oe
farerei i te ruau iti tei tiai
« e marna
ahiahi
e
Ua tia roa, e Maria e, e, e
momona no'na.
rave atoa oe
i te tahi
farâoa
j
J
t
-
PKKEt
Hoê mahana toe
(p)
($)
($)
®
(p)
($)
&
m
ite anei
XYÏ
e
pohe ai Ulerika.
i te parau apî ? » o te uitaala'loa e uiui noa i te taata tupu, ia poipoi a'e, i roto i te aorai
no Nurabera. Ua iritihia hdi 'te '
rau, na
eiaha
oe e
peapea
ia'u nei;
a
tomo
oe
i vaho i teie
ne^
B9
tapearaa,
Fare
tu ai ia
roo
o
Hau, i
la tae o@ 1 rapa'e, a haere tia'iu ce
1 te
te opani
apatoa, ei reiiU 6e e f'arerei a:
Maria,
anei
oe
o te
tauturu ia
oe
?
i te mauê ê. Uafaa-
E, te faaroo nei au, o oe râ ?
Araua'e au, eiaha e
peapea ia'u, à hàërë de;
haere. e ia huru atea oe i teie
—
—
a
îiei oii'e ia totara te
moa:
Oia mau, i taùa taime
—A haere pai, ia
—-
pute moni,
ra
te
«
Paretenia auri..:
peepee ia dra; teie mainèite hoê
a mau, uo
Haafalàta'tura
i aua
te mau
i
taime rii
é ati ai ra.
pihai iho i teuputa,eaiîiamo-
liimohi rod td te niori
mata'i; ua patoto Orelanoile
opani, it-iti aéra te tiai, haere attira
Ulerika i rapae;
ua parahi
Orelano i roto.
Na te fafe'hau i aratai ia
tflerika i te Uputa rahi au¬
no te Pare
Menerrierté ë lïa'ha i tuu i te aito
porotetani i
rapae, mapuhi aëra Ulerika i te
ri
ma
te
haamaitai
i té Atua;
mata'i
apî
60
PKNH XYÏÏX
Maria
e
te purumu moe.
W
Ulerika taeraa i rapae, ua fatata paha te
ua vehihia le avae i (e ata. Na ô atura
oia •. « Eaha râ vau, ua ora vau i te marei o
w
te
©
to
©
12;
@
imi
manu ra; e
te Atua e
! te haamaitai
te pa-
nei au ia oe ! » Haamana'o aera oia i
Orelano ; « a haere oe i te Fare Hau,
e, na
haapii ia oe itaoeerave ra; haere atura
oia... Uareva ô mai na Maria, te tamahine no te rohipehe porotetani HaniTare: lei to'na rima te taviri
no te e'a moe i raro a'e i te fenua ra; te tiai ra oiaia
Ulerika, e liai raa hurumata'u to'na i tauâ pô ra i te
reira vahi moemoe. I to Maria faaroo raa i te haereraa mai ote taata, ua pii to'na reo :
0 oe anéi Orelano e j
E Maria e, e ere Orelano, o vau teie o Ulerika.
Oia mau, tera mai te mau taviri, e te tahi mori
uouo e te mati, Uaapeepee Ulerika ua fatata te ao,
na'ueiriti i teie opani,
Ua mahiti ohie noa te reira opani.
Ua tomo rauai roto i te piha, t'aaite atura o Maria
ia Ulerika i te hoô uputa huru moe i roto i te paturau no
te taata e
—
—
—
raa
ofai
ma
te parau e, o
te uputa
teie e tae atu ai oe
6X
i nia i te
purumu o
teié'tiei curé.
—
Ua
le afai tia'tu
mauruuru roae
ia qe i rapae au i
Maria e, e itoito
rahi to oe
hoi, na te Atua e mono mai i tooe ra
hamani maitai ia'u nei; ia ora na, tâmau maitai oé
e
te
te mata'u ore
uputa i
mûri iho ia'u. Ua na reii'a o
Maria, ho'i
Uierika ra tei nia oia i te'puru¬
te haunii i raro a'e i taua oire rà,
i to'na rare. 0
atura
mu moe e
te
poiri
e
nei oia i mua ialna e, no te haeliâa o
i pio noa'ii ràro; é ere te reira purumu
te pu¬
te pu¬
rumu afam e te papu maitai, i te tahi vahi' na tai te
iiaere, i te tahi vahi ' na uta, i te tahi atu â vahi. te tîtapo ra i raro, e ite tahi vahi te haere atura inia. Uà
haere hoa U(èrika', ua Haere noa i nia i taua purumu
moe ra, lioê hora, e 2hora e lae noa'tu i te hoê vahi
faaea ihora, ua ho'pe te purumu e opani rahi auritei
faatialiia i reira, e opani tâmau roa hia. Ua tùtùi Ulerika i to'na mori iti uouo, hi'o aera i te opani, e opani mau, e rota hoi, ai ta râ e ravea emaliiti ai; peapea roa'tura o Uierika i taua taime ra, roohia ihora
te haere
rumu
i te mata
poiri topa'tura i: raro...
ta'na i ite i te tahi
opani, mai te mea e, e fare pure tei pihai. ê
Qaoaaei'a oify, pii hua ttjra te reo ;
Fait partie de Te tamaiti tua puu no nurabera