SPAA_DAN-001105.pdf
- Texte
-
& U
S£Ô
vin Cn » /i_)
Tous droits de reproduction réservés à l'E glise Evangélique de
Polynésie Française
CPS WMSM fifoûîP 2ft4223NBa&9
oia
£
nor
P A 1 U U H H FA A A U .
tk
HOC JORK ITI.
E iore iti to nmtaaihora, o te faaea i roto i te ho
afata vai nia maa, e noho raa iti au ralii roa te reira na
’na, no te mea e maa rii maifatai anae tana i arnu. A oro
roa to taua iore iti ra e peapea, maori rà ia ori haere rjira oia e auau pinepine Ilia oia e te piit'are. H oro i m
’tara ia oia i roto i te vahi rii piri roa, mai te ruru, :u>
to ’ na matau ruhi, e tiai noa ’i, e ia reva te piit'are. l ao
noa ’turn i te hoc mahana horo noa ’tu ra oia mai te
oaoa i to ’na ra maian, e na o attira ia ’na : “ E ta \ mc“ tuae ! E feia humani æaitai rahi te mau taata no teie
u fare ! I un ha vau e iore iti hua roa ino,e e tia noa vau
“ i te vahi ni moemoo e uoho noa ’i, aita roa ’tu vau i
“ mon noa ’e ia raton, e i teie nci ua oti te hoc fare i:i
“ niliiuielie ie ra te manu iti i te reira maa parau; haamata ihora oia i te himene, e mairi maira te maa pata
paari, o tei ore i tapea maitai hia e ana
Haru hia iho
ra e te piifare, e horo ê atura oia e amu i tana maa, ma
te manao ore atu i ta te omaomao iti himene.
A u raa : Eiaha e faaroo noa i te mau parau navenave
a te taata, ia parau maira, no te mea o ratou le ata noa
1 te feia e vare i ta ratou ra mau parau.
T E HAAVA E T E T A A T A FAAAPU.
Ua pan te maa a te hoe taata faaapu, i mutaaihora, î
te amu hia e te puaatoro a te hoe haava. E taata pa
rau matara ore. taua taata faaapu ra, e ua na o oia i te
parau i to ’na faaite raa ’tu i te reira mea i te haava ra :
“ E hoa e ? Te-te-teie ta ’u parau iti ia o e : U-u-ua
liaere mai ta-ta ’u puaato-toro, e u-u-ua amu i ta o-o-oe
maa. E e na nafea ra? A -a aufau vau i te-te moni
no no ta oe maa?
N a o ihora te haava: “ E taata
mauruuru rahi oe na ’ u. I naha, te opua mai nei oe i te
hoo i ta ’ u maa i pau, e aita hoi au i ani atu e, e mea
tia ia aufau mai oe i te moni no taua maa ra i amu hia
e ta oe ra puaa. lte atura te taata faaapu e ua hape
to >na reo, e na o ihora : “ A ! Eiaha e inoino mai, e te
haava e ! Ua hape au, ota'ii te maa i pau e-e-e o ta oe
puaatoro tei a-a mu. E haava ino taua haava ra, e faahîrebere noa oia i tana i au ra, ma te hio ore i te paeau
tia. N a o ihora : “ A ! e parau è roa tena, o oe ïa te
IG
liapc i te mca oe i ore i liai luaitai i ta oe maa ; ealia ta
’u puaa e ite ai e, fera te maa e amu, e tera te maa e
vaiho î ” N a o atura hoi te taata faaapu ra e : “ A*a-a
ahîri e-e o ta ’u te puaa ra, eita ïa oe e na o mai e : A
ta-taamu iho i i ta oe puaa peopea ? ” Aita roa ’tura te
haava i aroha noa ’e i te fatu no te maa, e haere ê atu a
cia.
A u raa : ftfea rahi te taata e titau i te hoo no ta ratou
faufaa i pau i tetahi. la ani atoa hia ra rà ratou i te
hoo no ta vetahi è laoa i maua ia ratou e ore roa ïa ra*
tou e faaroo atu.
TE T A A T A M A TA P O E T E T A A T A
PIRIOI.
Te haere ra te hoe taata matapo i mutaaihora, e te
fafa noa ra i to ’na ea, e farerei aéra oia i te tahi taata pirioi, o tei ore i nehenehe ia haere ; na o ihora taua taata
pirioi ra : “ E hoa! E avae to oe, aore rà e mata, e, e
mata hoi to’u, aore rà e avae : eita 'nei e lia ia oe i te umo
ia ’u, e na ’u oe e faaite ia oe i te ea ?” Na o atura te
matapo: “ A e ! Oia mau, e tau Itoa e ! Te au raa
ntau ïa ; e tauturu te feia mata i te t’eia matapo, e e tauturu atoa hoi te feia avae i te feia avae ore.
TE R A O
E TE
PEREOO.
Ca haere te hoe pereoo uta taata ua te tahi valu ofui i
te hiti tnoua, e no te vahi atata rahi, pou anae ihora te
mau taata, e na raro noa ’turn ratou i le haere. E ont»
tau puaaliorofenua puai inaitai te faahoro i taua pereoo
ra, e te reira ’ toa te hoe rao, te mulaitui ra, e haere atoa
17
ihora oia e tauturu i taua sti ra. 11 io iiiora oia i mûri
te liaere maira te maa vabine, te ruau rii. c te pope
tane. noho ibora oia i nia i te tahi pnaaborofenua e holioni i te reira, a haere hoi i nia i te tahi e te tahi, ma te
maitao e no 'na ratou i horo ai ; haere atura oia i nia i
te ihn a te taata i faahoro e haapeapea ’ tura hoi ia ’na,
ma te nianao e no 'na i nehenehe ai taua ohipa ra ; liape
liia ra e e anotau taniai raa, e o taua rao ra te raatiia
ralii i nia iho, i tona itoito i te haere raa, ri onei, ei o, ei
pillai alu. Te na o noa ra rà te rao e, o ta ’ ira ’ nae ra le
ohipa ili rahi, aore alu e mca i itoito ai te pnaahorofetitia. 11io ihora oia i te pope lane, te taio ra i taira
pure, e i le tahi vahiue te liimuie ra ; haere atoa ’ima
ia oia e hinacne i roto i lu raua taria. e niaae haere na nia
i to raua mata, e ihuihu maile ihora taua ira fa-.ta ra.
Tae roa ‘ e ra te pereoo i te valii papu, e na o ihora le
rao : “ A ! a laaea rii na ri ! N o ta ’ u nei oliipa n.hi i
tae aime mai ai tatou i teie vahi papu, e i tena na, a aufau niai, e borna, i te hoo no to ‘ u tainie i pair i nia ia
(illlo ii.
An raa: Mai teie rao te vetahi tnata o te haapeapea
noa i te ohipa a te tahi atu man ta ata, ma te.manao e te
tantum ra iu raton. E tiu noa ra te tahi pne i te reira
peu, e, e ore to ratou tainie e hoo na h.a.
T E L IO N A
E TE
1 0 UE
ITI.
l'a ô Ae hoe liona i roto i te tahi upea rahi. o tei tint
liia e te taata i te hoe po' ei polie no ’ ira, e ia taniata ra
oia i te haere i rapae, lifî roa ’era oia i roto i taua npea
ra ; taoto noa ’ tura te liona ma te ite e e polie oia i te
taata ia itea hia oia ra. Ilaere mai ra te hoe iore iti hua
roa, e na o ihora oia : “ E tau boa e ! Ua ati oe, e
e tauturu atu vau ia oe? Haavahavaha noa'tura te ri-
10
ona i te iore iti, e na o atura oia : " Eaha vau e maliiti a-i
ia oc, tena na raea iti hu'a roa ?”
Ua na o ihora cà le
iore : “ Aita oe i ite i t a ’ u ohipa e oti, eîaha oe e ata
vave.” Haatatata ihora te iore, e hohoni noa ’ tara oia
i te tauraupea, e hou i itea mai ai e te taata, e m aaapoo
iti rahi tei noaa iana i roto i taua upea ra Tia ihora
te liona i nia, e ora ’tura oia na taua apoo ra. Here
rain atura te l-'ona i te iore iti, e ite ihora oia e, eita e
au i u* »a hi ohipa na te Atua ia haavahavaha i te tahi, e
e oti te uiaitai rahi roa i te hoe mea iti n#in»i ma.
•TE H O E T A A T A
E T E O PH T
Ua haere te hoe taata aau-aroha na roto i te iimraau,
i te hoe mahnna, e ite ihora oia i te hoe ophi iti. o tei
pohe i te toetoe. Aroha roa e ra oia, e rave atura e
haamnhanaiiana i roto i t .'na ounia, ma te manao-ore e:e
mea iti taehae taua ophi iti ra. l'aoto ihora taua taata
ta, e te ophi i roto i to ’ na ouma
Mahanahana roa ’ tu
ra te ophi.e ora roa ’e ra oin. Fariu haere ihora oia i
roto i to ’ na vai raa iti e hohoni taue noa ’ tura oia i te
ouma a te taata i hanvani maitai ia ’na !
Ara ’ tura
taua taata ra e iriti atura oia i te ophi iti, e aita rea
noa ihora ri miniti rii, pohe roa ’ era oia, no taua hohoni-ophi ra.
A u raa: Mea rahi te taata aau-aroha, o te hamani
maitai noa i te taata ino, o te imi haere i te pohe no taua
taata maitai ra. E homa, a ara ïa outou. Eiaha ia riro
mai teie ophi te huru.
■t.
19
TE TA HI U R 1TAA TA
E TE
P lI F A R E
L'a haere te hoe uritaa'a i pillai'ho i te hoe auahi
tunu rau aratila, e tamata ’ tura oia i te rave i taira niau
aratitn ra e amu. A tuu atura râ i tona rima, e imi iho
ra oia i te ravea e noaa ’i ia 'na Te tao o nea Ya te lioe
piifare i pillai 'ho i te auahi ; tii atura te uritaata e rave i
to ’na avae ei panapana i te aratita. Ua niao uoa’tura te
piifare, o tei ahu ’ toa i te aunlii ; aita râ te uritaata i haapa:i atu ; fuariro atura oia i to ’na avae ei.punapuna i ta
’na maa. e ia hope roa mai te aratita i rnpae i te auahi i
tuu ai oia i tau a piifare ra
Au raa : Kialia tatou e faaroo i te parau a te taata tpi
hinaaro i te faalupu i to ’ua iho maiiai na roto i 'to tatou
ati.
TE M A C
PUAA
POHE
M A I.
E mai rahi te tupu i nia i te mau puaa i mutanihora.
E laaue atura taira mai ino ra i nia ’ toa i te man un e te
manu rii. Ore roa ’ tura te mau puaa, e te mau uri taehae e imi haere i te tahi atu mau puaa rii ei maa na raton.
Ore roa 'tura te impa e te uualrao rii i maue haere i nia
i te raau. Imi ihora o I.iona, te arii no te ururnau i to
’na munao, haaputuputu ihora i to ’na hui raatira, o faataa maite ihora oia ia ratou. Tei pihai roa iho ia ‘ na ta
’na ee, te alope, e ua faaanai oia e piti anai raa, te mau
puaa taehae e te mau uri taehae, ei fabliau no to ’na hanahanu. Tei pilu^ atu à te mau anai raa o te hui raatira,
e o te ateni te hopea roa.
Haamata ihora te liona i te parau : “ E horna, e te
mau taata toroa nei; e te hui raatira nei, ia ora na tatou i
to tatou nei ati rahi ! 1 feruri na vau i t o ’u nei manao
no teie ino rahi i tupu mai i nia ia tatou, e te manao nei
au e, hoe toa ra ravea e ora ’i tatou, maori r i ia pohe te
20
tahi o ta’ou nei ri tutia no le tahi pac. A liiiie lalora
’nae lia ra tatou i ta tatou nei tnau hara ! E hamata lia
vau i tu’ u, e ei reira outou e ite ai i tau linra rahi. L
naha ! tai ran ae nei to ’ u aniu raa i te puna rii manioc,
e i te vetuhi hoi nnotau ua amu atoa vau i te tanta liai
inamoe. Tei hpa’ tu àïa liara mai tau nei te ra h i,eta v a i
atu te liara e hau ae i ta ‘ u. £ lia roa ia ’ ti i te horoa i
to ‘ u nei lino no te tutia ei faaora ia outou, eiaha rà vau
ia horoa vave ; i naha! ua faaite au ma te faaherehere
ore ia ’u ilio i ta ’ u nei hara, a na reira \oa m: i ia rà eu
tou.1- la faaroo non hia ra ta te liona parau iiape bis ra
e, te manao ra oia, e ta ’na te hara i liati roa ‘ e i te ralii.
Parau atura te alope, o te liaamanao i ta ’na tnau hara
rahi, e o te ort i hinaaro i te polie : “ A ! e tau arii e !
E tapao, ta oe na parau, no te oe lia niant e te aau haehaa. Aita e faito i to oe na niaitai. Ua amu oe i te
mainoe, ealia to reira ? E ere ia i te tapao no to oe na
faahaehaa raa, te tnea oe i amu atu ai i te reira tupiitupua puaa niaau? E ua amu hui oe i te taata liai mamoe, eaha to reira in oî A 'toa oia i roohia i te polie, tia
’ tu ai taata haapeapea rahi roa ia tatou nei 1”
Tei te oti raa iho à ta te alope parau, liaapoupou maite hia ihora oia e te mau puaa e te uri taehae, no te
mea te hinaaro ra ratou i te auraro atu i te liona, no la
raton atoa ihora mau hara rahi i rave. IWauruuru roa
ihora te liona, o tei ore i haamanao e na hape te alope
i te na reira raa i te parau. Tatara ’nue atoa ihora te
ee, e te mau fuehau o te liona, i la ratou mau hara, e aita
roa ’ tu te tahi i fnuhapa non hia ‘ p , no ta ratou mau ino i
rave, no te mfa ua imi tnaite hia te tuhi4otohe rca maitui
na ratou. Ilaere inaira te puaa mnolr, te piifare, te
mau manu, e t’aaora ’nue hia ihora ratou, e lue roa ’e ra
i le ateni. N a o ihora oia i te paiau : “ E hoina, te haanintiuo nei au i te anotau ia ’ u i haere na te hoe mahota
no te pope tane, e poia iti rahi to ’u, e na te tinporo paha
vau i taahiamu i te reira maa matie. A liio ra vau e, e
‘21
inf-a tnaru maitai tau a roua matie ra, pau ihora ia ’u te
talii valii iti, niai tau urero ciei i te aano. E faaiie papa uturu lioi au ia outou e aôre roa an e otolie
tua no to ‘ u amu raa i te reira matie, no te m eaeere au
i to reira.. . . ” Aita 'turn râ i hope tana parau, i naha!
tei nia non maira te liui‘ raatira paatoa : “ E ia te a ! Ei
atea e, tena na nteni liara rahi. Tei hea ’toa ïa peu ? I
nalia ! e amu i te matie a vetahi ê ! ” Haere maira te
lioe lupo, o te ite i te imi i te otohe raa ia rave i te ino, e
taparalii ihora i te ateni, ei tutia no te ino a te talii ra
paeau.
A u raa : Mea rahi ta te feia mana otohe raa no ta ra
ton ra niau liara. Eita là ratou e faaroo i te otohe raa a
te feia rii iino.
TE
T A A T A TI F A I
a
TI A A
E TE T A A T A
U F A U M O N l.
IC mea fatata te fare ?. te tioe taata aufau moni i le tare
u te tanta tifai tiaa i uiutaaihora ; e mea oaoa rahi taua
taata tifai tiaa ra, e liimene noa ta ’ na peu mai te poipo'i
e tae noa 'tu i ie po. Area rà te taata aufau moni, aita
rea noa ilio ta ’lia niaa taoto e noau, no to *na peapea rahi
i ta ’ na moni rahi. Maniania roa ’era oia i ta te tifailiaa liimene, e otohe ihora oia, e no reira i ore ai to £na
lao’o
lue aéra i te hoe tnnhana titau attira oia i te taata
tifai tiaa ia liaere mai ia ’ na ra, e na o attira oia : “ E
lioa ! e liia ta oe moni e noua no taoe na oliipa, i te mataloti hoe ?”
Na o atura te tifai-tiaa e : “ Ehia i te niataiiiti hoe ? aita vau i lia reira noa ‘ e te tuio.” Na o atu
ia te aufau moni : “ E hia maori ta oe moni e noaa i le
niuliana iioe ?” Na o ihora te tifaa-tiaa : A ! e rahi to
te vetahi mahana i to te lahi. Hoe rà mea e vive noa ‘ i
;iu nei, e mea rahi roa te mas taupili ta matou e faaïupu
22
nei, te mea ïa e maua noa ‘ i ta cu moni.” Na o ihora te
aufau moni : “ A ! te faaona nei au ia oe i teie mahana.
A rave i teie moni 1,000 dara na oe.” Araara noa 'e ra
te mata a te tifait'aa, e maere atura oia i tera ra moni
rahi i horoa h'a mai na ’na ra,,afai utura oia i to ‘ na ra
fare i taua moni ra e huna mailai ai. Ore roa‘ tura tana
hirnene, e ore atoa ’ mra to ’na taoto e noaa mai, no (o
’ na peapea i te manao raa i ta ’na moni. la faaroo ra oia
i te parau piifare e manao noa ïa oia e e taata ïa te imi
ra i ta’na moni, e ia haere è oia i tetat.i vahi ra, ru noa ïa
oia i te hoi i to ’ na fare e hio i te moni.
Tae ae ra i te tahi mahana. hoi faahou ihora oia i te
taata autau moni ra, e te moni atoa i te rima. Na o alu
ra ia ‘ na : “ £ hoa, atira vau i teie mea, i ô mai ai to 'u
peapea e i ore ai au i hirnene e i taoto maitai faahou ai, e
a rave faahou alu na oe i ta oe moni.”
E P IT I T A U
U U A IR A O .
E noho raa iti maitai rahi lo te tahi tau uuairao ru i
ftiu'aaihora, o te here rahi roa raua raua iho, tae ae ra
i te hoe mahana opua ihora te tahi i te on hueie i te tahi
ê atu mau vahi. i\a o ihora râ hoi te tahi : “ Eaha oe i
faarue mai ai ia ’u, e ta ‘ u teina? E mea ino rahi to ‘ u
noho raa moemoe ia reva oe ra, e eaha lo oe tere i haere
ai oe ? A haamanao rii noa na oe ia oe iho atoa, e haere
ce i te muu vahi aiaia, c te ite ra ’nei oe e eita oe e ati i te
peapea ? Arofa ’e na. Ahiri oe i liai rii i le anotau
maitai a haere ai. No tai ’ho nei te arevareva, e e tapao
ia no te ûa. I naha ? le ûa mai nei! £ tau teina e !
Faaore i tena na tere, a pau ae a oe i te manu taeliae i nia
i te rai. E maa maitatai boi ta taua, e te roi maru i roto
i to taua fare iti rurua. A noho taua.” Aroha roa ‘e ra
te tahi i taua parau rii faatoctoe ra, e oi cre oia oi haere,
23
rahi faahou maira râ tona manao, e na o ihora oia :
“ Eiaha oe e tai, e tau rflaana iti e ! E haere au e mataitai haere i te mau mea itra ore hia e taua, e ia hoi mai
au ra e faaarearea ai taua ia taua iho i te mau aatnu rii
apî, ei reira tfu mata e riro ai ei mata ’ toa no oe.”
Haere ihora taua uuairao iti ra, e roohia noa ’tara oia
e te ûa, e no te maru ore, tia noa ihora oia i nia i te hoe
raau, e, ia pee te ûa, niaue faahou ihora oia ma te toiaha
rahi o to ‘na pererau i rari ai i te ûa ra. Hio ihora oia i
te tahi maa to i nia i te hoe vahi iti ateatea, e haere ihora
oia e ainu. Te mau raa iho a ïa oia i te here o tei huna
hia i raro i taua maa to ra ; e hoe ra avae i mau i taua
herera. No to'na ràpuai i te iritiraamai i to‘ na lino, maue
ê atura oia, e i nalia ! te hio maira te hoe manu rahi taehae mai nia roa mai i te ata, e te maue noa maira e ha ru
ia ‘ na. Farerei ae ra râ taua manu taehae ra i te tahi
manu taehae huru rahi oe, o te afai è ia ‘ na, ei maa na
’na. Ora ’tura te uuairao iti, e haere ihora oia ma te
oaoa i te tahi utuafare taata e mataitai haere atura i rei
ra. Hio maira rà te hoe tamaiti iti, rave ihora oia i te
tahi ofai e taora i le uuairao iti, fati roa ’e ra te hoe avae
e te hoe pererau. Faaitoiio atura oia i te maue faahcu i
ta ’ na ra tuaana, e ia tae o a i reira, hii maitai hia ’tura
oia, e, i to 'na ora raa, aita roa ‘ tura oia i hinaaro faahou
i te haere ê.
Au raa : E titau, e hom a,i te hamani maitai noa i te
taata i to outou ihora utuafare, e eiaha e manao e, e hau
roa ‘ lu lo outou oaoa e te maitai i te vahi èè.
TE R U H IR U H IA
E TE T A U R E A R E A .
T e tanu ra te hoe ruhiruhia i te maa i roto i te boe faaapu iti nehenehe, a haere mai ai e toru tau taurearea apî
no to pihai ‘ ho mau ferma rii, Na o a ura ratou i te
24
ruhiruhia : “ Aue! tena na ruaii o lei ile è lia i le vau
ahuru o te matahiti, e tanu à ia oe i te maa. Aroharolm
‘ e te papai i te lal.i fare, area ra te tanu i le maa i tenu
na, e riro ua liuru è tona inanao ! Eaha rà ta oe faufaa i
te rave raa i tena na maa ? Te faarohirohi noa na oe i to
oe na lino i te rave raa i te maa na vcialii ê e aura. A
vai iho noa na i tena na ohipa, e atira te hio maoro i mua.
E au tena ua ohipa ia matou ”
Faaea ’tura te ruhiruhia e na o atura te parau : “ Eita
‘ loa teie ohipa e au ia outou, e hoina ; e mea pau oioi te
mau peu no teie nei ao. E topa noa mai te rima a te
Atua i nia ia outou, mai ia ’u atoa nei — hoe à to tatou
huru i teie nei ao. Te ite ra outou e o rai te pohe mai i
rotopu ia tatou nei ? e te ite ra tatou e ehia e a tau ma.
hana te toe na te lah iî Aroha 'e ïa e limitai ’ia tatou ia
na o e : e ite a tatou i te tahi a tau miniti rii ? E oaoa
tau huaai a mûri atu i teie nei faaapu, e e mea oaoa na‘ u
te rave i te ohipa no to ratou mnitai, e afai na rnaoti i ta
outou na parau ia vetahi è a parau ai. Tootoru outou na,
e maitai ia ’ u ia ite i te faufaa no te ohipa tau e rave nei
ananahie ananahi atu, e e maitai atoa hoi ia ’ u ia taio i te
hiti raa o te muhana i nia i to outou atoa na mau tanu
aja.”
Tupu ihora taua parau a te ruhiruhia ra ei parau mau.
Ua paremo te hoe o taua mau taurearea ra i roto i te avu
ia ‘ na i opua i te haere i Marite ; haere atura te tahi i te
tamai i te hau repupirita, e tano hia ihora oia e te tahi
o ‘ e, e pohe roa "era. Hatre ho i e tahi i nia i te hoé
raau tana i hinaaro i te puoi i te tahi amaa é, topa “turn i
raro, e fati aéra te rei ! Tai ihora taua ruhiruhia rai
teie ttu taurearea i pohe oioi noa, e papai ihora oia
ta ratou parau rii, i nia nei, i nia i te ofui tapao no to
ratou tanu raa.
TRADUCTION DES TITRES EN FRANÇAIS
TE HOE IORE ITI = LE RATON
TE MANU TAEHAE E TE MANU HAMANI MERI - L ’ OISEAU DE PROIE ET L ’ ABEILLE
TE
TE
TE
TE
TE
TE
MARARA - LE POISSON VOLANT
HOE U RIITI MAOHI = LE CHIOT
TAHI MAU TAMARII E TE PE PE = LES ENFANTS E T LES PAPILLONS
URI MAOHI E TE ATA O TE MAA PU AA = LE CHIEN, LA PROIE E T L ’ OMBRE
HOE TAATA TA’ NA TAMAITI E TE ATENI = LE MEUNIER, SON FILS E T L ’ ANE
HOE IORE E TONA OF A RAA I ROTO I TE VAVAI = LA SOURIS QUI FIT SON NID DANS DU COTON
TE TOPATA ITI UA = LA GOUTTELETTE DE PLUIE
TE LUPO E TE FANAUA MAMOE = LE LOUP ET L ’ AGNEAU
TE LUPO E TE FANAUA RII PUAANIHO = LE LOUP E T LES CHEVREAUX
TE VINE E TE ALOPE - LE RENARD E T LA VIGNE
TE VAHINE FAATE U = LA LAITIERE E T LE POT AU LAIT
TE TAMAITI O TE/ TA! I TE ATA AVAE = L’ ENFANT E T LE REFLET DE LUNE
TE OMAOMAO E TE PU F ARE = LE CORBEAU ET LE CHAT
TE HAAVA E TE TAATA FAAAPU = LE JUGE ET LE CULTIVATEUR
TE TAATA MATAPO E TE TAATA PIR10I = L ’ AVEUGLE E T LE PARALYTIQUE
TE R AO E TE PERE 0 0 = LA MOUCHE DU COCHE
TE LIONA E TE IORE ITI = LE LION E T LA SOURIS
TE TAATA E TE OPHI = LE VOYAGEUR E T LE SERPENT
TE TAHI URITAATA E TE PU F ARE = LE SINGE E T LE CHAT
TE MAU PUAA POHE MAI = LES ANIMAUX MALADES DE LA PESTE
TE TAATA TIFAI Tl AA E TE TAATA AUFAU MONI = LE SAVETIER ET LE FINANCIER
E PITITAU UUAIRAO = LES DEUX PIGEONS
TE RUHIRUHIA E TE TAUREAREA - LE VIEILLARD E T LES JOUVENCEAUX
(Pour garder l ’ originalité da livret, rien n'a été touché an texte)
Fait partie de Te tahi tau fabura oia hoi e parau rii faaau